DVADESET I PETA NEDJELJA KROZ GODINU (18. rujna 2022.) -Kateheza, škola i obitelj – kao antikorupcijska 'koalicija'

Misna čitanja: Am 8,4-7; 1Tim 2,1-8; Lk 16,1-12

U hrvatskoj javnosti i medijima već više od dva tjedna sve bruji o velikoj pljački u INI. No to je samo najnoviji skandal u hrvatskoj 'sapunici' koja se zove korupcija. Međutim, znakovito je kako, kad god izbije takav skandal, mediji u Hrvatskoj tako izvješćuju kao da se to događa samo kod nas, kao da je cijeli svijet čestit i pošten, a u Hrvatskoj je sve "čisti mrak". Na taj fenomen medijskoga blaćenja našega naroda često je - nažalost uzalud - upozoravao naš pokojni biskup Mile. Jer pljačke i korupcije ima svugdje u svijetu. Također, to nije nimalo nova pojava. Upravo u današnjem evanđelju Isus iznosi slučaj pljačke u jednom "poduzeću", gdje je 'nepošteni upravitelj snalažljivo postupio'. Dakle, "snašao se" tako da je vješto oštetio vlastnika svoje tvrtke, tj. smanjio dug dvojici njegovih dužnika , misleći da neće biti odkriven.

Ovdje je veoma važno podsjetiti kako je, nažalost, tzv. sitno podkradanje kod nas veoma često ter se gotovo uopće ne smatra nemoralnim, nego kao obično "snalaženje", a to je, barem dijelom, i nasljedstvo iz komunizma, u kojem je postojala parola: "Snađi se, druže!" Međutim, korupcija je mnogo stariji fenomen. Već prorok Amos - kako svjedoči 1. čitanje ove nedjelje), oko 750. god. prije Krista prenosi Božju opomenu moćnicima i bogatašima koji sirotinju varaju krivim mjerama. Bog ih kaže: "Dovijeka neću zaboraviti nijednoga djela vašega." Dakle, lopovluk i korupciju Bog će jednom sigurno kazniti, čak i ako počinitelji ne budu uhvaćeni tijekom života.

Ta je tema stalno aktualna i u društvu i u Crkvi. A danas ju stavljam u prvi plan jer se u cijeloj Hrvatskoj obilježava Katehetska, tj. vjeronaučna nedjelja za početak školske godine. Naime, velika većina roditelja i djece uglavnom žele da na kraju školska godina bude uspješna pod vidom stjecanja znanja i dobrih ocjena. Međutim, kako je naš biskup Zdenko jednom naglasio, uspjeh u školi nije jedini kriterij vrjednovanja završene školske godine. Jednako je važno, još i važnije, da roditelji procijene usvaja li njihovo dijete i druge vrijednosti - one čisto ljudske, ali i duhovne!

Dragi roditelji, podsjeća naš biskup, ovo je najdelikatnije razdoblje vaše djece u njihovom odrastanju, kada su im duše kao vosak u koji se lako mogu utisnuti krjeposti, ali nažalost, i mane. Stoga je iznimno važno da roditelji ispitaju i sami sebe koje su vrijednosti prenosili svojoj djeci i može li njihov život biti djeci jasan putokaz za put u život? Naime, kršćanski roditelj ne smije zanemariti odgoj u vjeri i u evanđeoskim vrijednostima svoga djeteta. Jer, taj odgoj se ne događa sam po sebi. Također, pogrješno je brigu za to prebaciti na druge - vjeroučitelje i svećenike. Oni ne mogu nadomjestiti ulogu roditelja u formaciji srca i duše djeteta. Nemojte, dragi roditelji, da vam poslije bude jako žao što su vam djeca ostala bez tih vrjednota ili su ih primili vrlo malo, jer tu prazninu djece mogli biste jednom i vi sami negativno osjetiti.

Svi smo dovoljno svjestni kako je dobro poznata uzrečica da "na mladima svijet ostaje" postala veoma potrošena. Ipak, ostaje činjenica da su djeca i mladi naša najveća briga. Zato naš biskup podsjeća da o njima ovisi budućnost i Crkve i našega naroda, a o nama ovisi njihova formacija i njihovi životni izbori. Odgovornost je, stoga, svih nas da mladima damo dobre sadržaje, da im budemo uzori i tako u njima potičemo želje za plemenitim idealima i za istinskim vrijednostima. Zato svi mi koji sudjelujemo u odgoju - i roditelji, i učitelji, i vjeroučitelji, i svećenici - trebamo stalno nastojati da mladima pružimo što više vrijednih ponuda koje će ih duhovno obogatiti, približiti im Boga i oduševiti za evanđeoske vrijednosti.+

O tome nam govori jedna poučna priča, kao kaže kako je neki čovjek jednog dana poveo svoga sina u šetnju šumom. Odjednom se dječak spotaknuo, pao i osjetivši bol kriknuo:"Ahhh!" Tada iznenada začuje glas koji je dolazio s planine: "Ahhh!"

Dječak iznenađen zastade pa iz znatiželje vikne: "Tko si ti?"

Ali, odgovor koji je dobio, bio je: "Tko si ti?"

Dječak se razljuti pa viknu:"Kukavico!" Glas (jeka) odgovori: "Kukavico!"

Dječak pogleda oca i upita ga: "Tata, što je to, što se ovo događa?"

"Sine", reče mu otac - "poslušaj!"

Tada otac viknu: "Divim ti se!" Glas odgovori:"Divim ti se!"

Otac ponovo uzviknu: "Predivan si!" Glas reče:"Predivan si!"

Dječak je stajao iznenađen, još uvijek nije shvaćao što se zapravo događa.

Otac mu tada objasni: "Ljudi ovu pojavu zovu jeka. Ali, to je zapravo život, slika života.

Život ti uvijek vraća ono što ti daješ. Život je ogledalo tvojih djela.

Želiš li više ljubavi, daj više ljubavi. Želiš li više dobra, učini više dobra.

Želiš li razumijevanje, tada i ti razumijevaj druge.

Ako želiš da ljudi budu strpljivi s tobom i da te poštuju, tada i ti budi strpljiv s ljudima i poštuj ih. To pravilo odnosi se na sve vidike života. Život ti uvijek vraća ono što daješ." I otac zaključi:

"Tijek tvoga života nije slučajnost, on je ogledalo tvojih djela."

Dao Bog da sav katehetski trud ove školske godine doprinese da život naše djece i svih nas bude ogledalo Evanđelja!

A.K.