Najvažniji kršćanski izrazi-simboli-znakovi u Velikom tjednu - i inače u kršćanskoj liturgiji osobito u vazmeno (uskrsno) vrijeme

* Mesija dolazi od hebrejskoga izraza 'Mesija' odnosno grčkog 'Hristós' = Krist, što znači 'Pomazanik'. On je pomazan-opremljen-ojačan Božjim Duhom za poslanje. Ipak je Isus često pokazivao kako ne želi da ga se naziva mesijom, jer je postojala opasnost da ga ljudi shvate kao nekog 'zemaljskog mesiju-kralja', s nekom vremenitom (ovozemaljskom) slavom. Zato se on radije predstavlja kao Sluga koji trpi, žrtvuje svoj život za ljude i biva na križ uzdignut. - Od 'Hristos' potječe i naziv za Isusovog vjernika = 'kršćanin' (hristianós). Naime, kršćani su kao Krist pomazani/ojačani Duhom Svetim, što znači da su sada Kristovi svjedoci. To se posebno događa na krštenju, odnosno krizmi (bermi).

* Crvena boja liturgijskoga ruha (koju svećenik nosi na Cvjetnicu i na Veliki petak) označuje muku i smrt Isusovu i dragocjenu cijenu njegove prolivene Krvi - za svoje prijatelje, za sve nas.

* Maslinova (palmina) grančica (uz drugo cvijeće) što nosimo na Cvjetnicu, znak je života, nade i pobjede, a time i Isusova 'mesijanskog kraljevanja' koje nije od 'ovoga svijeta'.

* Hosana (prema aramejskom jeziku 'Hošiana - znači 'Pomozi - Spasi nas dakle'. Taj vapaj za pomoć prigodom Isusova ulaska u Jeruzalem pretvorio se u poklik, kliktaj radosti i veselja. Na Misi "Hosana u visini" = Gospodin Bog (sasvim drugačiji i viši od svega stvorenoga) dolazi pomoći vjernome narodu.

* Šutnja zvona i orgulja (od 'Slave' na Misi Velikog četvrtka do Vazmenog bdijenja, subotu u noći) - izraz je nasljedovanja Gospodinova poniženja. Otud i običaj da kršćani izbjegavaju neka veća (bučna) slavlja (svojevrsni 'post ušiju'). Čak i zvuk crkvenih zvona i orgulja u Velikom tjednu kao da je 'zanijemio', oltari nisu 'urešeni'; kršćani počinju 'post žalosti' što označuje kao da je Zaručnik (Isus) 'ugrabljen'. Sve to potiče kršćane da se tih dana više posvete razmatranju Kristove muke i zahvaljivanju.

* Pranje nogu 'apostolima' - znak Isusa (kao sluge) koji daje svoj život za nas, odnosno Božje ljubavi prema čovjeku. To je primjer kršćanima da se znadu sniziti, posvjedočiti ljubav i biti spremni na služenje.

* 'Božji grob' postkoncilska liturgija ne smatra obvezatnim, ali ako se (po starom običaju) sprema, onda je to samo nakon obreda Velikog četvrtka do Vazmenoga bdijenja (poslije se stavlja lik Isusa uskrsloga).

* Prostiranje svećenika ispred oltara na Veliki petak znak je najdubljega sagnuća pred tajnom smrti, ali i vjere u Isusovo otkupljenje i naše 'uzdignuće'.

* Drvo križa (križ) je za kršćane 'drvo slavno' koje podsjeća na Isusovu muku i smrt; Isusov križ jest naš znak vrhunske Božje ljubavi i raspoznajni znak kršćana. Zato se na Veliki petak 'ljubi križ'.

* Oganj (na početku Vazmenoga bdijenja na Veliku subotu) kršćanima je znak i poziv da se u njima zapali i ražari živa želja za Bogom, da 'izgaraju', ižaruju ljubav, odnosno žive iz vjere u Krista uskrsloga.

* Uskrsna svijeća (velika) - simbolizira Krista koji je "Svjetlo svijeta", kako je sam rekao. On prosvjetljuje svakoga čovjeka. Na Svijeći je ispisana tekuća godina, s križem, te A (alfa) i Ω (omega), a to su prva slova grčkog alfabeta. To znači da je Krist "gospodar svih vremena, početak i svršetak". A pet zrna tamjana (većih) znak su pet Isusovih rana, za nas slavnih. Inače, simbolika svjetla (svijeća) podsjeća da Krist raspršuje tamu idolopoklonstva i svakovrsnog grijeha.

* Voda (krsna) u koju se uranja Uskrsna svijeća označuje silazak sile Božje, jer snagom Duha Svetoga čistimo se od zla te rađamo na novi život. Inače u kršćanskoj liturgiji voda je znak očišćenja i odganjanja nečistih duhova, jer ju je i sam Krist odabrao kao sredstvo posvećenja kod krštenja.

* Jaganjac Božji (janje) - kako je Isusa nazvao njegov preteča Ivan Krstitelj (Jaganjac koji uzima grijeh svijeta) - simbol Krista uskrsloga (često s križnom aureolom oko glave, a desnom nogom pridržava tanak križ sa zastavicom u ruci). Inače, "pashalno janje" je simbol (znak) onoga janjeta koje su Izraelci žrtvovali kada u noći napuštali Egipat. To 'novo Janje' je Krist, kojega "za naše grijehe probodoše".

* Aleluja - od hebr. riječi 'Halelujah' a znači "Hvalite Gospoda"- To je poklik radosti i zahvalnosti Bogu (u novozavjetnom značenju, osobito prije navještaja Evanđelja: Hvalite Gospodina, Krist je uskrsnuo, on je naš život, on nam sada govori). Obično se pjeva prije navještaja Evanđelja.

* Vazam (vazmeni blagdani). Izričaj je povezan s hebrejskom riječi 'pasha' (prolazak-prijelaz), a označava biblijsko razdoblje židovskog izlaska/prijelaza (nakon blagovanja janjeta, beskvasnog kruha i gorkog zelja) iz egipatskog ropstva, kroz pustinju, u obećanu zemlju. - Slika je Kristova uskrsnog puta spasenja po križu do uskrsnuća, što zovemo "pashalni misterij" ili "vazmeno otajstvo". Otud za Isusovu posljednju večeru i izraz "pashalna večera" (Isus Krist je novi Jaganjac koji se žrtvuje). Isto je tako vrijeme od Uskrsa dio Duhova 'pashalno', a blagdani "pashalni/vazmeni". Kršćani slave Krista koji je iz smrti 'prešao' u život, slave i svoj 'prijelaz' iz smrti grijeha u novi život, i to snagom Kristova Duha.

- Kod blagoslova jela: jaje (uskrsno) označuje = kao što klica života u jajetu razbija ljusku i pile izlazi na život, tako i Krist, odvaljivanjem grobnoga kamena, uskrisava. Kruh je znak Isusa kao 'Kruha života', a razni drugi plodovi znak sunovoga stvaranja koje započinje Kristovim uskrsnućem.